Gde se održava festival “danonoćnog bdenja”, kako se prave slamarke, a gde može uživati u zvucima dvojničara i zaboravljenih instrumenata ili učestvovati u iganju klikerima, šapurinama, krpenim loptama? Na stotine kulturnih manifestacija se održi u Srbiji svake godine, a najstarija među njima je osnovana još u 19. veku. Koliko ih je ukupno, ko ih organizuje, gde se održavaju, otkriva Agenda manifestacija Srbije.

Na inicijativu Ministarstva kulture Republike Srbije, Zavod za proučavanje kulturnog razvitka mapirao je manifestacije i kreirao sveobuhvatnu Agendu, koja će građanima Srbije, ali i inostranim posetiocima, približiti različita kulturna dešavanja. Tu ćete, između ostalog, saznati i gde je \"Frulaška republika\", a gde \"Grad vitezova\", ko je \"Čovek od zvezda\", šta su vašange i belmuž, kada je \"Vodeni ponedeljak\" i na kojoj manifestaciji je muškarcima \"zabranjen\" pristup…

Osim \"Egzita\", \"Bitefa\", \"Bemusa\", \"Nišvila\", \"Kustandorfa\", za koje su verovatno već svi čuli, među manifestacijama koje je mapirao Zavod za proučavanje kulturnog razvitka su i \"Dan za juče\", \"Festival za očuvanje srpske kulture, duha, običaja, jezika, misli, lepote i plemenitosti\", \"Dečurlijada\", \"Čobanski dani\", \"Poetske šetnje parkom\", \"Letnji ulični erski kabare\"…

Direktor Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka Aleksandar Lazarević, istakao je da Agenda manifestacija može imati veliki značaj za kulturni i turistički razvoj Srbije.
„Agenda ima više namena. Prvo, da građane upozna sa manifestacijama kulture i da im da sve informacije o tome kako mogu da ih posete. Zatim da pomogne lokalnim samoupravama i institucijama kulture da maštovitije iskoriste kulturnu šarolikost Srbije. Nadamo se da će poslužiti i kao osnova za ozbiljnije bavljenje kulturnim turizmom u Srbiji. U planu je da se u narednom periodu uz većinu manifestacija nađe i video snimak, a manifestacijama ćemo pridružiti i kulturna leta, koja se održavaju u većini gradova Srbije. Sledeći korak biće pregled nepokretnih kulturnih dobara, kako bismo olakšali turistima „istraživanje\" istorije naše zemlje i kulture u njoj\", rekao je Lazarević.

Nebojša Bradić, ministar za kulturu Republike Srbije, napomenuo je da Ministastvo već dve godine razmišlja o ovakvom projektu koji bi obuhvatio kulturne manifestacije u Srbiji:
„Hoćemo svima da omogućimo da se informišu o kulturnoj sceni Srbije, koja je veoma dinamična, i o tome šta sve mogu da dožive posećujući kulturne događaje. Agenda manifestacija treba da posluži kao platforma za realizaciju mnogih drugih projekata. Budući da je upotreba kulture i u funkciji ekonomije i turizma, želimo da iskoristimo ovu bazu manifestacija za razvoj kulturnih i turističkih potencijala Srbije\".

Praktične informacije
Svi pomenuti podaci i cela Agenda manifestacija Srbije naći će se od sledeće nedelje na sajtu Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka (www.zaprokul.org.rs), ali će biti dostupna i putem linkova na sajtovima Ministarstva kulture, Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, Turističke organizacije Srbije, kao i sajtova drugih turističkih organizacija i kulturnih institucija. Tako će svakome biti lako da kulturne događaje u našoj zemlji pretražuje prema nazivu, mestu i vremenu održavanja, godini osnivanja i vrsti manifestacije. Osim na srpskom, Agenda manifestacija će uskoro biti korisnicima na raspolaganju i na engleskom jeziku. Agenda će vremenom biti dopunjavana.

Manifestacije u brojkama
Zavod za proučavanje kulturnog razvitka mapirao je do sada preko 800 manifestacija u Srbiji. Ova sveobuhvatna baza pokazuje da se najveći procenat manifestacija održava u Vojvodini (38,9%) i nešto manje u regionu Šumadije i Zapadne Srbije (27,3%). Najzastupljenije su folklorne manifestacije, na kojima posetioce, pored tradicionalne pesme i igre, mame vojvođanski paprikaš (Bač), duvan čvarci (Valjevo), srpska rakija i pršut (Čajetina) ili specijalitet od vrljiškog sira i kukuruznog brašna – belmuž (Svrljig). Najmanje je filmskih manifestacija, dok se regijski na prstima mogu nabrojati.

Iako je najveći broj mapiranih manifestacija osnovano prethodne decenije, najstarije datiraju još iz XIX veka. Smederevska jesen još od 1888. slavi grožđe i vino smederevskog vinogorja. Poslednjeg avgustovskog vikenda, više hiljada ljudi krene ka Subotici i Bunariću. I tako od 1893. godine, hodočasnici dolaze čak i peške, na bunar, na molitvu.

Zanimljivo je da su organizatorima manifestacija najprimamljiviji letnji meseci, pa se čak 34,2% kulturnih događaja održava u ovo doba godine. Mada, ako posmatramo beogradski region, slika je obrnuta – najdinamičnije je upravo zimi…
gdestinacija.com