Rejkjavik je smešten na zapadnoj obali ostrva Island, osnovao ga je u 9. veku norveški Viking pa mu je dao ime "zaliv koji se dimi", zbog toplih para koje su se dizale u blizini. Ovo je mesto i glavni grad Islanda. Rejkjavik je industrijski i lučki grad u kojemu živi većina stanovništva u savremenim gradskim četvrtima s prostranim zelenim površinama, sa živopisnim uglovima i niskim kućama prekrivenim raznobojnim limenim krovovima. Najvažnije građevine su zgrada Parlamenta i luteranska katedrala Hallgrimskirkja. Rejkjavik je takođe živahno kulturno središte, a ima i bogat noćni život; u njemu se nalazi univerzitet, i mnogobrojne knjižare i izdavačke kuće. 2007. grad je imao 117,721 stanovnika.
Rejkjavík se nalazi na jugozapadnoj obali Islanda u zaljevu Faxaflói, na poluostrvu Reykjanes. Okružen je mnogobrojnim drugim poluostrvima, zalivima te kanalima. Island se nalazi na razgraničenju dviju litosfernih ploča što sam grad Rejkjavík čini čestom žrtvom potresa (smer razgraničenja jugozapad - severoistok). Primer je 4500 godina star događaj kad se iz planine Blafjol valjala lava usmerena ka gradu, ali kad je došla u dolinu rieke Elliðaá, koja teče istočnim Rejkjavíkom, lava je otišla u more.
Brda Öskjuhlíð i Skólavörðuholt izgledaju kao bivši vulkani koji su bili aktivni za vreme ledenog doba.
Najveća je reka koja teče Rejkjavíkom Elliðaá. Silueta grada je vulkan Esja koji ima 914 metara i najviši je vulkan u okolini. Skoro se cijeli grad nalazi na poluotoku Seltjarnarnes, ali je njegovo predgrađe daleko na jugu i istoku.
